Na pretposljednjem koncertu Pretplatničkog ciklusa Koncertne sezone Zadar nastupili su sopranistica Marija Kuhar Šoša i njezin suprug, pijanist Mario Šoša. Koncert se održao u petak, 28. svibnjau Svečanoj dvorani Sveučilišta s početkom u 20 sati.
VIŠE NA:
https://www.kuzd.hr/hr/events/2/545/
https://www.grad-zadar.hr/vijest/dogadanja-76/koncert-canciones-amatorias-6829.html
Dvoje istaknutih i nagrađivanih glazbenika predstavili su se programom solo popijevki (Lied), glazbene forme koja se razvila iz tradicije pjevanja uz instrumentalnu pratnju. Razvojem romantizma popijevka doživljava preobrazbu od prigodne i umjetnički nepretenciozne vrste do djela istinske umjetničke tvorbe, ponajprije u opusu Franza Schuberta čiji smo ciklus Zimsko putovanje imali prilike čuti u siječnju u dojmljivoj izvedbi Krešimira Stražanca i Danijela Detonija. Također, Lied je jedna od rijetkih umjetničkih vrsta u hrvatskoj glazbi koja ima kontinuitet od ranoga 19. stoljeća do danas, koja je pritom bivala integralni dio međunarodnih stilskih kretanja.
Među najvažnije skladatelje popijevke ubraja se Richard Strauss (1864. – 1949.), dominantna figura njemačkoga glazbenog života prve polovice 20. stoljeća, koji će široj javnosti zasigurno ostati upamćen po svojem utjecaju na filmsku glazbu - upravo je početak njegove poeme Tako je govorio Zaratustra lajtmotiv Kubrickove Odiseje u svemiru.
Naša glazbena baština još krije više ili manje nepravedno zapostavljenih umjetnika, kojima svakako treba dati odgovarajuće mjesto u korpusu hrvatske povijesti glazbe. Među njima je Ivana Lang (1912. – 1982.), čiji život i opus još nisu dovoljno istraženi ni sustavno obrađeni, a kamoli poznati široj javnosti. Svestrana skladateljica, pijanistica i klavirska pedagoginja, koja je radni vijek provela u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, ostavila je iza sebe stotinjak skladbi među kojima su opera, balet, scenska glazba za kazalište lutaka, orkestralna, komorna i vokalna djela.
Skladbe, ponajprije popijevke, Josipa Hatzea (1879. – 1959.) dio su repertoara pjevača u Hrvatskoj od njihovih učeničkih dana te tijekom cijelog vokalnog obrazovanja i kasnijega umjetničkog djelovanja. Hatzeov opus sadrži 57 umjetničkih popijevki, a samo je dio njih prisutan na pozornicama. Studirao je kod velikoga Pietra Mascagnija, koji je cijeloga života pratio Hatzeov život i rad i uvijek isticao da je Hatze njegov najomiljeniji učenik. Uz Blagoja Bersu, Josip Hatze postavio je temelje glazbene moderne u Hrvatskoj. Premda je dobio niz laskavih ponuda iz cijeloga svijeta, zadivljuje njegova potreba da se uvijek vraća svojem rodnom Splitu, u njemu djeluje i razvija kulturu, glazbenu umjetnost i pedagogiju. Svojem profesoru Mascagniju nakon jednoga je takvog poziva rekao da osjeća obvezu oplemeniti svoj narod i da je služiti svojem narodu sveta dužnost.
Solopopijevka ima važnu ulogu u opusu Enriquea Granadosa (1867. – 1916.), španjolskoga skladatelja koji se školovao u Barceloni i Parizu. Granadosova dva najvažnija ciklusa popijevki, Tonadillas i Amatorias, ključna su za razvoj Lieda u prvome dijelu 20. stoljeća. Utrla su put popijevkama Manuela de Falle i ostalih skladatelja. Canciones amatorias (Ljubavne pjesme) praizvedene su 1915. u Barceloni, a tekstualni predložak bila je zbirka Romancero s pjesmama Luisa de Góngore, Lopea de Vege i anonimnih autora. Samo godinu dana poslije, Granadosova blistava karijera prekinuta je tragičnom smrću: poginuo je kao slučajna žrtva Prvoga svjetskoga rata, spašavajući svoju suprugu u putničkom brodu koji su torpedirale njemačke trupe u La Mancheu.